Sveti Lovreč, crkva svetog Martina
Stoljeće/godina: Sredina 11. stoljeća
Kulturno-povijesno razdoblje: romanika
Župna crkva sv. Martina danas se nalazi u središtu Svetog Lovreča Pazenatičkog. Izvorno je bila smještena izvan ranosrednjovjekovnoga kastruma, naslanjajući se zapadnim zidom na gradske zidine. Prema zapisu iz 1836. godine saznajemo da se s druge strane zidina, nasuprot crkvi, nalazila gradska palača. Ona je te godine srušena pa je crkva 1838. godine dobila novu fasadu. Položaj građevine, kao i njezin izgled prije preoblikovanja pročelja, upućuju na to da je u vrijeme izgradnje bila zamišljena kao privatna crkva lokalnoga nositelja vlasti.
Građevina pripada ranoromaničkom tipu sakralne arhitekture. Koncipirana je kao trobrodna bazilika s troapsidalnim svetištem, oblikovanim od triju upisanih polukružnih apsida. Svojim dimenzijama i prostornom artikulacijom, crkva sv. Martina predstavlja najmonumentalniji primjer ranoromaničke arhitekture na području današnje Hrvatske. Tipološka i morfološka obilježja upućuju na dataciju u prvu polovinu 11. stoljeća, a analogije se ponajprije pronalaze u ranoromaničkim gradnjama sjeveroistočne Italije. Njezinu dataciju dodatno potvrđuje sačuvana arhitektonska plastika, poput prozorske tranzene s pleternim motivima u sjevernoj i južnoj apsidi te na južnom bočnom zidu, ali i kapiteli kolonada u unutrašnjosti crkve.
Zidni oslici sačuvali su se u bočnim apsidama te fragmentarno u prostoru lađe. Stilskim obilježjima uklapaju se u slikarski korpus otonskoga i postotonskoga razdoblja južnonjemačkog i sjevernotalijanskog prostora. Na temelju formalnih i stilskih karakteristika lovrečke se freske povezuju sa slikarima školovanima na području tadašnje Bavarske te se datiraju u sredinu 11. stoljeća.
U konhi južne apside prikazan je Krist s dva arkanđela koji u rukama nose sfere sa znakom križa. U donjoj su zoni raspoređena četiri svetačka lika, a u središtu kompozicije nalazi se dekorativni (?) motiv u obliku posude. Prizori su smješteni u stilizirani dvobojni pejzaž i međusobno su razdvojeni crveno-bijelim bordurama. U konhi sjeverne apside sačuvan je fragment figuralnog prikaza, dok su u donjem pojasu vidljive tek glave likova. Ostatak zidne površine prekriven je oslikom iz 15. stoljeća.
Narudžbu zidnih slika valja povezati s pripadnikom najviših društvenih slojeva tadašnje Istre, vjerojatno feudalnim gospodarom kastruma Svetog Lovreča sredinom 11. stoljeća. Takav zaključak podupiru i pretpostavljeni kontakti naručitelja s južnonjemačkim područjima, kao i poznavanje suvremenih praksi u oblikovanju sakralnog prostora u južnim dijelovima Carstva.
Zidni oslici su otkriveni tijekom konzervatorsko-restauratorskih zahvata 1942. godine. Prvu opširniju znanstvenu analizu donosi M. Mirabella Roberti 1953. u radu „La chiesa e le mura di San Lorenzo del Pasenatico“, objavljenom u časopisu Atti e Memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Patria.
Ikonografski program:
Južna apsida: 1. Krist i par arkanđela, 2. Četiri sveca, 3. Predmet nalik posudi sa stalkom. Sjeverna apsida: 4. Glava sveca, 5. Arhitektura (baldahin), 6. Anđeo, 7. Glava sveca, 8. Ostaci muškog lika, 9. Novi sloj zidnih slika.
Lokacije prizora u objektu
1. Krist i par arkanđela, 2. Četiri sveca,
3. Predmet nalik posudi sa stalkom, 4. Glava sveca,
5. Arhitektura (baldahin), 6. Anđeo, 7. Glava sveca,
8. Ostatci muškog lika, 9. Novi sloj zidnih slika
LJ. KARAMAN, 1949, O srednjovjekovnoj umjetnosti Istre, Historijski zbornik, 2, 1949, 115-130. 120; M. MIRABELLA-ROBERTI, 1979-1980 (1953), La chiesa e le mura di San Lorenzo del Pasenatico, Atti e Memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, 27-28, 1979-1980, 63-86; F. STELÉ, 1953, Le bysantinisme dans la peinture murale yougoslave, u: Atti dello VIII Congresso Internazionale di Studi Bizantini, Palermo 3-10 aprile 1951, vol. II, Roma, 1953, 253-259. 258; ISTI, 1960, Umetnost v Primorju, Ljubljana, 1960. 69; B. FUČIĆ, 1963, Istarske freske, Zagreb, 1963. 13, 15, KAT. 5; I. PERČIĆ, 1963, Zidno slikarstvo Istre, katalog izložbe, Zagreb, 1963., KAT. 3; B. FUČIĆ, 1964a, Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Rijeka-Ljubljana, 1964., PASSIM, OSOBITO 112-115 I 517; I. PERČIĆ, 1964, Ikonografija srednjovjekovnih istarskih fresaka, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1964., 169-172; S. BETTINI, 1964-1965, La pittura veneta dalle origini al Duecento (II parte), dispense delle lezioni, Università degli Studi di Padova, Facoltà di Lettere e Filosofia, 1964-1965., 67; H. H. BUCHWALD, 1966, Eleventh Century Corinthian Palmette Capitals in the Region of Aquileia, The Art Bulletin, 48/2, 1966, 147-158; B. FUČIĆ, 1966, Slika i arhitektonski prostor u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu u Istri, u: Ljetopis JAZU, 71, Zagreb, 1966, 391-412., 392, 410; G. GHIRARDI, 1972, Affreschi Istriani del Medioevo, Padova, 1972., 37-43; F. SFORZA VATTOVANI, 1981, Apporti nordoccidentali nella pittura romanica dell'Altoadriatico, Antichità Altoadriatiche, 19, 1981, 377-393., 387; A. ŠONJE, 1982, Crkvena arhitektura zapadne Istre. Područje porečke biskupije od IV. do XVI. stoljeća, Zagreb-Pazin, 1982. 108, 112, 124-125; S. TAVANO, 1983, Presenze bizantine nella prima pittura romanica del territorio di Aquileia, u: Il Friuli dagli Ottoni agli Hohenstaufen. Atti del Convegno internazionale di studio, 4-8 dicembre 1983, Udine, 1984, 425-455., 438; I. FISKOVIĆ, 1987, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, Zagreb, 1987., 19-20; G. BERGAMINI – S. TAVANO, 1991, Storia dell'arte nel Friuli Venezia Giulia, Udine, 1991., 189; S. GRKOVIĆ, 1995 Bordure u srednjovjekovnome zidnome slikarstvu Istre, Peristil, 38, 1995, 43-50.; ISTA, 1995a Odnos slike i arhitekture u srednjovjekovnom graditeljstvu Istre, magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1995.; R. RATKOVČIĆ, 1998, Prostor i ornament u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu Istre, magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998., 34-36, 51-53; D. DEMONJA, 2007, Romaničke crkve u Istri, Zagreb, 2007., 33-34, 37-38, 56; Ž. BISTROVIĆ, 2009, Predromaničko i romaničko slikarstvo u Istri, Annales. Series Historia et Sociologia, 19/1, 2009, 21-30; N. MARAKOVIĆ, 2009, Zidno slikarstvo u Istri od 11. do 13. stoljeća. Revalorizacija lokalne umjetničke baštine u europskom kontekstu, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009., 51-102, KAT. 02; ISTA, 2010, Le pitture murali nella chiesa di San Martino a San Lorenzo del Pasenatico: nuove interpretazioni di un capolavoro pittorico di XI secolo in Istria, Hortus Artium Medievalium, 16, 2010, 311-332; ISTA, 2011, Zidne slike u crkvi sv. Martina u Svetom Lovreču (Istra): nove spoznaje na tragu Fučićevih opažanja, u: Az grišni diak Branko pridivkom Fučić, Radovi međunarodnog znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920-1999), Malinska, Dubašnica, otok Krk, 30. siječnja – 1. veljače 2009. godine, priredio T. Galović, Malinska – Rijeka – Zagreb, 2011, 281-316; E. COZZI, 2016, Affreschi medievali in Istria, Trieste, 2016., 77-95; N. MARAKOVIĆ, S. MUSTAČ, 2021, I capitelli della chiesa di S. Martino a San Lorenzo del Pasenatico nel contesto della scultura del primo romanico nel Nord Adriatico, u: Mens acris in corpore commodo. Zbornik povodom sedamdesetog rođendana Ivana Matejčića, Disertationes et monographiae, 17, Zagreb-Motovun, 2021, 219-232.