Hrastovlje, crkva sv. Trojstva

Crkva Sv. Trojstva iznad naselja Hrastovlje trobrodna je građevina s bočnim polukružnim apsidama upisanim u masu zida i središnjom poligonalnom apsidom izbačenom u prostor. Crkva je sagrađena najvjerojatnije u drugoj polovini 15. stoljeća, malo prije no što je oslikana. Prostor crkve raščlanjen je stupovima, a brodovi nadsvedeni bačvastim svodovima. Uokolo crkve podignute su u 16. stoljeću zidine radi zaštite od osmanskih upada, a naknadno je izgrađena i sakristija na mjestu južne apside. Bočni ulaz u crkvu izmijenjen je 1776. godine, dok je na sjevernoj strani pročelja dozidan zvonik.

Unutrašnjost crkve u cijelosti je prekrivena zidnim slikama različite tematike potpisanim 1490. godine. O ovom događaju čitamo u latinskom natpisu smještenom ispod prizora Poklonstva kraljeva na sjevernom zidu, a iz tog natpisa doznajemo i ime majstora voditelja radionice koja oslikava crkvu, a to je Ivan iz Kastva. Osim njega u stvaranju slika sudjelovao je i anonimni majstor nazvan Majstorom hrastovljanske Pasije. Upravo prema scenama Muke Kristove u Hrastovlju dobio je ime koje slika za ovu crkvu. Ipak, slikar je naslikao i važnu eshatološku temu – Ples mrtvaca te pojedini likovi u Poklonstvu kraljeva. Ciklus iz Hrastovlja ubraja se među najbolje očuvane cikluse zidnih slika u Istri uopće, a izostaju tek prizori na mjestu uklonjene južne apside.

U konhi središnje apside prikazano je Prijestolje milosti, ispod kojeg se nižu apostoli unutar oslikanih arkada. Prostor sjeverne apside zauzima prizor s trima kraljevima uz koje stoje sv. Kuzma i Damjan, a na mjestu nekadašnje južne apside prikazani su sv. Rok, Sebastijan i Fabijan. Iznad apsidalne zone središnjeg broda nalazi se Krunjenje Bogorodice, a scena Navještenja raspoređena je iznad bočnih apsida. Na svodu glavnog broda oslikano je dvanaest scena iz Geneze. Trinaesti prizor smješten je na unutarnjoj strani zapadnog zida i prikazuje Boga Oca u trenutku počinka nakon stvaranja. Ovaj starozavjetni ciklus ubraja se među najcjelovitije likovne interpretacije Geneze uopće. U svodovima bočnih brodova, unutar okruglih medaljona, prikazano je dvanaest mjeseci, a svaki prikaz odgovara određenim poslovima za to vrijeme godine. Površinu sjevernog zida crkve zauzima prikaz Poklonstva kraljeva. Gornji registar južnog zida prekrivaju scene iz kristološka ciklusa, a u donjem su prikazane Sv. Apolonija, Agata i Lucija pod arkadama te znameniti Ples mrtvaca. Zapadni zid sadrži prikaze Kristove muke. U kompozicijama su prepoznati grafički uzori Israhela van Meckenema, kao i predlošci Majstora sa svicima te firentinski modeli za kalendarske prizore.

Zidne slike otkrivene su 1949. godine tijekom terenskih istraživanja koja je vodio Branko Fučić. Prvu monografsku studiju o kastavskom majstoru objavljuje Fučić 1959. godine u članku „Majstor Ivan iz Kastva i njegova sredina“, Zbornika za umetnostno zgodovino. Konzervatorske radove započeo je Slovenski Zavod za zaščito spomenikov 1950. godine, a ponovna restauracija izvedena je 1980-ih pod vodstvom Zavoda za spomeniško varstvo LR Slovenije.

Ikonografski program:

Istočni zid: 1. Prijestolje milosti, 2. Niz apostola, 3. Sv. Tri kralja sa Sv. Kuzmom i Damjanom, 4. Sv. Rok, Sebastijan i Fabijan, 5. Krunjenje Bogorodice, 6. Anđeo Navještenja, 7. Bogorodica Navještenja, 8. Sv. Lovro, 9. Sv. Stjepan, 10. Mrtva priroda s tanjurom, 11. Mrtva priroda s vrčem. Svod glavnog broda:12. Sv. Uršula, 13. Sv. Katarina, 14. Sv. Margareta, 15. Sv. Barbara, 16. Niz od 24 proroka i crkvena oca, 17. Razdvajanje svjetla od tame, 18. Razdvajanje kopna od vode, 19. Stvaranje biljnog svijeta, 20. Stvaranje sunca i mjeseca, 21. Stvaranje riba i ptica, 22. Stvaranje čovjeka, 23. Adam i Eva u raju i Božja zabrana, 24. Prvi grijeh, 25. Izgon iz raja, 26. Rad Adama i Eve, 27. Kajin ubija Abela, 28. Bog saslušava Kajina. Zapadni zid: 29. Ulazak u Jeruzalem, 30. Posljednja večera, 31. Molitva na Maslinskoj gori, 32. Božji počinak, 33. Krista hvataju vojnici, 34. Krist pred Pilatom, 35. Bičevanje. Sjeverni zid: 36. Kristu stavljaju trnovu krunu, 37. Krist nosi križ, 38. Raspeće s Bogorodicom i sv. Ivanom, 39. Polaganje u grob, 40. Kristov silazak u Limb, 41. Uskrsnuće, 42. Veronikin rubac, 43. Noli me tangere, 44. Uzašašće, 45. Sv. Apolonija, Agata i Lucija, 46. Ples mrtvaca, 62. Glagoljski natpis o popločenju iz 1518.godine. Svod južnog broda: 47. Siječanj, 48. Veljača, 49. Ožujak, 50. Travanj, 51. Svibanj, 52. Lipanj, 53. Srpanj. Svod sjevernog zida: 54. Kolovoz, 55. Rujan, 56. Listopad, 57. Studeni, 58. Prosinac, 59. Annus Tempus(?),  60. Sv. Jeronim, 61. Pohod i Poklonstvo kraljeva.