Dvigrad, crkva svete Sofije

Crkva sv. Sofije podignuta je u urbanoj jezgri Dvigrada krajem 8. ili početkom 9. stoljeća. Tijekom 12. i 13. stoljeća starija je predromanička građevina uklopljena u središnji brod veće romaničke crkve. Prilikom obnove prethodni je sustav apsida uklonjen i zamijenjen jednom prostranom polukružnom apsidom. Unatoč kasnijim zahvatima, u prostoru triju upisanih apsida ranije dvoranske crkve otkriveni su ostaci zidnog slikarstva.

Sačuvano je ukupno pet fragmentarnih oslika koji se mogu datirati neposredno nakon izgradnje crkve. U južnoj apsidi pronađen je ulomak s dijelom figure i natpisom. Iz središnje apside potječe fragment s ostatkom natpisa, dok su u sjevernoj apsidi očuvana dva ulomka s pojedinačnim likovima. Dopojasni prikazi svetaca izvorno su bili uključeni u širu kompoziciju, raspoređenu ispod i uz bočne strane apsidalnog prozora. Zidne slike su prilikom istraživanja odvojene od podloge te se danas čuvaju u Arheološkom muzeju Istre.

Stilske i oblikovne značajke ovih oslika upućuju na karolinšku slikarsku tradiciju na prijelazu iz 8. u 9. stoljeće. Pojedina formalna rješenja istodobno otkrivaju i srodnosti s izrazom otonske predromaničke umjetnosti na području današnje Njemačke.

Zidne slike otkrivene su tijekom arheoloških istraživanja koja je 1962. godine proveo Arheološki muzej Istre pod vodstvom Branka Marušića. Njihovu je analizu Marušić objavio 1971. godine u članku „Kompleks bazilike sv. Sofije u Dvigradu“ časopisa Histria Archeologica.