Božje polje, crkva Blažene Djevice Marije

Grobljanska crkva Blažene Djevice Marije u Božjem polju smještena je nedaleko Vižinade. Iako se prvi put spominje već u 12. stoljeću, svoj današnji izgled poprima u 15. stoljeću, a sakristija joj je dograđena tijekom 18. stoljeća. U historiografiji se pritom iznosi pretpostavka da je na tom mjestu ranije postojao hospicij ivanovaca, koji je bio smješten uz važnu hodočasničku rutu prema Svetoj Zemlji. Početkom 16. stoljeća crkvu, zajedno sa samostanom, preuzimaju franjevci trećoredci.

Riječ je o jednobrodnoj gotičkoj crkvi s poligonalnim svetištem koje je natkriveno zvjezdasto-rebrastim svodom, tipičnim obilježjem kasnogotičke gradnje. Upravo je svetište, s vanjske strane, dodatno učvršćeno kontraforima, što upućuje na konstruktivne zahtjeve svodnog sustava. Pročelje crkve oblikovano je ulaznim portalom s lučnim završetkom, iznad kojega se nalazi visoki reljef s prikazom Atile. U gornjoj zoni pročelnog zida smješten je jednostavni okulus te preslica s tri zvona.

Na bočnim zidovima svetišnog prostora, špaletama gotičkih prozora te južnom zidu crkve sačuvani su izvorni gotički oslici. Njihovo autorstvo povezuje se s djelovanjem radionice Ivana iz Kastva. Datacija zidnih slika smješta se u kraj osamdesetih godina 15. stoljeća i  ubraja se među najranija poznata ostvarenja radionice.

Svod svetišta bogato je ukrašen s prikazima četiri evanđelista, apostola i anđela. Recentnom restauracijom zidnih oslika utvrđeno je da je 1720. godine anonimni barokni slikar u cijelosti preslikao freske na svodu, pri čemu je godina zahvata zabilježena na jednom od zaglavnih kamenova svoda. Ikonografski program svetišta dodatno se razvija na njegovim zidnim plohama. Na istočnom zidu prikazan je Krist Kralj, okružen likovima neidentificiranih svetica i proroka. Sjeverni zid svetišta sadrži prikaze starozavjetnih proroka, Prvog grijeha, Krunjenja Bogorodice te Povratka Svete obitelji iz Egipta. U brodu crkve, na sjevernom zidu, sačuvana su četiri oslikana polja s prikazima Prijestolja milosti, Bogorodice s Djetetom te svetim Petrom i Pavlom.

Zidne slike otkrivene su u razdoblju između 1963. i 1974. godine, a prvi o njima piše Branko Fučić 1964. godine u doktorskoj disertaciji Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri.

Svod svetišta: 1. Simbol evanđelista, 2. Simbol evanđelista, 3. Simbol evanđelista, 4. Simbol evanđelista, 5. Sv. Tadej, 6. Sv. Bartol, 7. Sv. Matej, 8. Sv. Ivan, 9. Svetac, 10. Sv. Petar, 11. Sv. Jakov stariji, 12. Svetac, 13. Sv. Jakov mlađi, 14. Sv. Toma, 15. Sv. Šimun, 16-22. Anđeli. Sjeverni zid svetišta: 23. Proroci, 24. Prvi grijeh, 25. Navještenje, 26. Gideonovo runo, 27. – 28. Proroci, 29. Krunjenje Bogorodice, 30. Proroci, 31. Bog se obraća Davidu nakon smrti kralja Šaula, 32. Povratak Svete obitelji iz Egipta, 33. Povratak Jakova iz Egipta, 34. Prorok. Istočni zid svetišta: 35. Prorok, 36. Svetice, 37. Krist kralj, 38. Prorok. Istočni zid broda: 39. Sveti Petar, 40. Bogorodica s Djetetom okružena dvama anđelima, 41. Sveti Pavao, 42. Prijestolje milosti.