Beram, kapela svete Marije na Škrilinah
Stoljeće/godina: 1474. godina
Kulturno-povijesno razdoblje: gotika
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Gotička kapela sv. Marije na Škrilinah smještena je na mjesnom groblju u podnožju Berma. Podignuta je u 15. stoljeću kao jednobrodna crkva pravokutnog tlocrta s ravnim začeljem. Današnji izgled sakralnog prostora rezultat je opsežnih baroknih intervencija s početka 18. stoljeća. U sklopu velike obnove, nad brodom crkve je postavljen oslikani drveni strop (tabulat), dok je u svetištu podignut novi oltar, djelo Mihovila Ladavca i Franje Golopa. Tom je prigodom izvorni križno-rebrasti svod svetišta uklonjen i zamijenjen ravnim stropom. Istodobno je podignuta preslica sa zvonom, dograđena je lopica (trijem), a pročelje je rastvoreno dvama prozorskim otvorima.
Unatoč kasnijim pregradnjama, većinski je sačuvan izvorni oslik zidova, datiran u 1474. godinu prema natpisu na nadvratniku južnih vrata. Isti natpis donosi podatak da je freske izveo Vincent iz Kastva o trošku bratovštine Blažene Djevice Marije. Unutar radionice Vincenta iz Kastva moguće je razlučiti djelovanje triju slikarskih ruku. Uz samoga Vincenta iz Kastva, kojega se poistovjećuje s djelovanjem tzv. Majstora Poklonstva kraljeva, u oslikavanju kapele sudjeluju i Majstor Plesa mrtvaca te Majstor Pasije.
Kristološki i mariološki ciklus prekrivaju površine sjevernoga i južnoga zida kapele, dok je zapadni zid posvećen eshatološkim temama. Narativni slijed prizora mjestimično je prekinut prikazima svetaca, a špalete dvaju gotičkih prozora ispunjene su likovima svetica, starozavjetnih proroka i četiriju crkvenih otaca. Prikazi na bočnim zidovima organizirani su u dva registra uokvirena širokim ornamentalnim bordurama s patroniranim geometrijskim motivima. Donji registar od zone oslikanog velarija odvaja bordura sa stiliziranim akantusovim lišćem. Isti motiv pojavljuje se i na samom vrhu zida, uz rub tabulatuma. Na južnom zidu svetišta prikazane su dvije svetice, a na sjevernom zidu Starozavjetni proroci. Zapadni zid također je organiziran u dva registra. U donjem su registru smještene scene Prvog grijeha i Kola sreće. Posebno mjesto unutar likovnog programa ove crkve zauzima makabristička scena Plesa mrtvaca, prikazana u gornjem registru zapadnog zida. Primjer iz Berma svrstava se u jedan od najstarijih cjelovito sačuvanih prikaza Plesa mrtvaca.
U ikonografskim rješenjima razabire se uporaba raznovrsnih grafičkih predložaka. Najčešći su oni preuzeti iz Biblije pauperum, potom predlošci Majstora sa svicima i Israhela van Meckenema, kao i uzorak iz Schatzbehaltera. Oslanjanje na grafičke predloške sjevernonizozemske provenijencije, kao i stilske osobitosti oblikovnih elemenata Knitterstila, upućuju na formiranje Vincentove radionice u alpskom području koje je bilo pod snažnim utjecajem nizozemskog slikarstva prve polovice 15. stoljeća.
Prvi pisani podatak o zidnim slikama u crkvi sv. Marije na Škrilinah kraj Berma objavljen je još 1847. godine u tršćanskom časopisu L’Istria, u pismu koje je Carlo de Franceschi uputio povjesničaru Pietru Kandleru. Međutim, Antonio Morassi je 1924. godine prvi ponudio opsežniji opis zidnih slika u Bermu, interpretirajući ih kao izraz lokalne slikarske produkcije.
Ikonografski program:
Svetište: 1. Dvije svetice, 41. Danijel, Mojsije, Ilija. Južni zid: 2. Rođenje Marijino, 3. Prikazanje Marije u hramu, 4. Zaruke, 5. Navještenje, 6. Pohođenje, 7. Rođenje Krista, 8. Prikazanje u hramu, 9. Pokolj nevine dječice, 10. Bijeg u Egipat, 11. Sveti Sebastijan, 12. Natpis o dovršenju fresaka, 13. Sveti Mihovil, 14. Disputa u hramu, 15. Krštenje Krista, 16. Sveti Ivan Evanđelist i sv. Florijan, 17. Kralj David, 18. Starozavjetni prorok, 19. Sveta Uršula, 20. Sveta Katarina, 21. Insipiens. Zapadni zid: 22. Ples mrtvaca, 23. Prvi grijeh, 24. Kolo sreće, 25. Veronikin rubac. Sjeverni zid: 26. Poklonstvo kraljeva, 27. Grbovi Raunachera i Austrije, 28. Posljednja večera i Pranje nogu, 29. Napastovanje u pustinji, 30. Sveta Apolonija, sveti Leonard i sveta Barbara, 31. Sveti Martin, 32. Sveti Juraj ubija zmaja, 33. Ulazak u Jeruzalem, 34. Molitva na Maslinskoj gori, 35. Judin poljubac i Sveti Petar odsijeca Malku uho, 36. Sveti Grgur papa, 37. Sveti Jeronim, 38. Sveti Augustin, 39. Sveti Ambroz, 40. Sveti Stjepan.
Lokacije prizora u objektu
1. Dvije svetice, 2. Rođenje Marijino, 3. Prikazanje Marijino u hramu, 4. Zaruke,
5. Navještenje, 6. Pohođenje, 7. Rođenje Kristovo, 8. Prikazanje u hramu, 9. Pokolj nevine dječice,
10. Bijeg u Egipat, 11. Sv. Sebastijan, 12. Natpis o dovršenju fresaka, 13. Sv. Mihovil,
14. Disputa u hramu, 15. Krštenje Kristovo u Jordanu, 16. Sv. Ivan Evanđelist i Florijan, 17. Kralj David,
18. Starozavjetni prorok, 19. Sv. Uršula, 20. Sv. Katarina, 21. Insipiens, 22. Ples mrtvaca,
23. Prvi grijeh, 24. Kolo sreće, 25. Veronikin rubac, 26. Poklonstvo kraljeva, 27. Grbovi Raunchera i Austrije,
28. Posljednja večera i pranje nogu, 29. Napastovanje u pustinji, 30. Sv. Apolonija, sv. Leonard i sv. Barbara,
31. Sv. Martin, 32. Sv. Juraj ubija zmaja, 33. Ulazak u Jeruzalem, 34. Maslinska gora, 35. Poljubac Judin i sv. Petar odsjeca Malku uho,
36. Sv. Grgur papa, 37. Sv. Jeronim, 38, Sv. Augustin, 39. Sv. Ambroz, 40. Sv. Stjepan, 41. Danijel, Mojsije, Ilija
1. Dvije svetice, 2. Rođenje Marijino, 3. Prikazanje Marijino u hramu, 4. Zaruke,
5. Navještenje, 6. Pohođenje, 7. Rođenje Kristovo, 8. Prikazanje u hramu, 9. Pokolj nevine dječice,
10. Bijeg u Egipat, 11. Sv. Sebastijan, 12. Natpis o dovršenju fresaka, 13. Sv. Mihovil,
14. Disputa u hramu, 15. Krštenje Kristovo u Jordanu, 16. Sv. Ivan Evanđelist i Florijan, 17. Kralj David,
18. Starozavjetni prorok, 19. Sv. Uršula, 20. Sv. Katarina, 21. Insipiens, 22. Ples mrtvaca,
23. Prvi grijeh, 24. Kolo sreće, 25. Veronikin rubac, 26. Poklonstvo kraljeva, 27. Grbovi Raunchera i Austrije,
28. Posljednja večera i pranje nogu, 29. Napastovanje u pustinji, 30. Sv. Apolonija, sv. Leonard i sv. Barbara,
31. Sv. Martin, 32. Sv. Juraj ubija zmaja, 33. Ulazak u Jeruzalem, 34. Maslinska gora, 35. Poljubac Judin i sv. Petar odsjeca Malku uho,
36. Sv. Grgur papa, 37. Sv. Jeronim, 38, Sv. Augustin, 39. Sv. Ambroz, 40. Sv. Stjepan, 41. Danijel, Mojsije, Ilija
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2003.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
Renco Kosinožić - 2007.
L'ISTRIA, L'Istria“, II, 71-72, Trst 13. XI. 1847, (objavljeno ponovno u Covatz, A. “Lettere di Carlo de Franceschi a Pietro Kandler ecc.”, AMSI, 40, 2, 1928, 270., 1847, 288-289; G. CAPRIN, 1895., Alpi Giulie, Trieste, 1895., 282-284; A. GNIRS, 1908., Vermo, Mittheilungen der K.K. Central-Commission zur Erforschung und Erhaltung der Kunst- und Historischen Denkmale, 7, 1908, 300; F. STELÈ, 1923., Gotske freske v Bermu v Istriji, Zbornik za umetnostno zgodovino, 3, 1923, 156; A. MORASSI, 1924., Antica pittura popolare nell'Istria, Le Vie d'Italia, 30/10 (ottobre), 1924, 1067-1070; ISTI, 1926., Gli affreschi nella chiesa di S. Maria delle Lastre a Vermo, Emporium, Rivista mensile illustrata d’arte e di coltura, 63/375, 1926, 204–208; F. STELÈ, 1935, Iz zgodovine slovenskega cerkvenega slikarstva – Vincencij iz Kastva, Mladika, 16, 3 - 4, 1935, 102-105. Monumenta Artis Slovenicae I. Srednjeveško stensko slikarstvo, Ljubljana, 1935., 102-105; Z. DOROGHY, 1941., Beram, u: Hrvatska enciklopedija, II, Zagreb, 1941, 409; F. MESESNEL, 1941., Mrtvačka povorka, u: Hrvatska enciklopedija, 2, Zagreb, 1941, 409; LJ. KARAMAN, 1943., Afreski hrvatskog majstora u Sv. Mariji kod Berma u Istri, u: Alma Mater Croatica – glasnik Hrvatskog sveučilišnog društva u Zagrebu, 7/1–4, 1943, 57–61.; ISTI, 1949., O srednjovjekovnoj umjetnosti Istre, Historijski zbornik, 2, 1949, 126; J. KASTELIC, 1955., Beram: istarske freske, Jugoslavija (časopis), 1955; F. STELÈ, 1960., Umetnost v Primorju, Ljubljana, 1960, 71-77; M. PRELOG 1961., Neki grafički predlošci zidnih slikarija u Bermu, Radovi odsjeka za povijest umjetnosti, 3, Zagreb, 1961, 3-11. 1961, 3-8; B. FUČIĆ, 1962., Grafički listovi „Majstora sa svicima“ u kastavskoj radionici, Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 10/3, Zagreb, 1962, 177-186; ISTI, 1963., Istarske freske, Zagreb, 1963, 26-28, KAT. 15-17; ISTI, 1964a, Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Rijeka-Ljubljana, 1964., 296-318, KAT. 372-380; R. IVANČEVIĆ, 1965., Beram, Beograd, 1965; B. FUČIĆ, 1977., Atribucije oko majstora Vincenta iz Kastva, Bulletin Razreda za likovne umjetnosti JAZU, III, 1, Zagreb, 1977, 37-45; ISTI, 1977a, Biblija pauperum i istarske freske, Zbornik za umetnostno zgodovino, 13, Ljubljana, 1977, 143-152., 149-150; LJ. KARAMAN, 1986., O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva / Odabrana djela, priredio K. Prijatelj, Split, 1986., 218-219; B. FUČIĆ, 1992., Vincent iz Kastva, Zagreb-Pazin, 1992; J. HÖFLER, 1994, Grafika kot predloga ter motivična in slogovna spodbuda v gotskem stenskem slikarstvu na Slovenskem, u: Gotika v Sloveniji, katalog izložbe, Ljubljana, 1994., 331-359; T. VIGNJEVIĆ, 2007., Ples smrti: Prispevki k ikonografiji mrtvaškega plesa v Bermu in v Hrastovlju, Koper, 2007; Ž. BISTROVIĆ, 2013., Lisica i roda, Istarska Danica, Pazin, 2013, 115-117; ISTI, 2017a, Kastavska slikarska škola – problemi geneze i stila, doktorska disertacija, Sveučilište u Zadru – Humanističke studije, Zadar, 2017., 2-6, 61, 65, 67, 72-86.