Barban, kapela svetog Jakova

Barban se nalazi jugozapadno od doline rijeke Raše na rubu brda te na taj način dominira nad važnim komunikacijskim pravcem koji povezuje Pulu i unutrašnjost Istre. Samo naselje dosta se rano formiralo. Barban je bio pod vlašću germanskih feudalaca do 1516.g., a zatim je vlast nad kaštelom preuzela Venecija. Venecija prodaje Barban, kao i obližnje naselje Rakalj obitelji Loredan 20 godina kasnije. Oba naselja ostaju u vlasništvu obitelji Loredan do ukidanja feudalnih prava.

ARHITEKTURA

Datacija: 15.st.

Funkcija: kapela

Opis crkve: 

Mala jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta, smještena na rubu Barbana, izvorno je imala jednu upisanu kvadratnu apsidu nadsvedenu šiljasto-bačvastum svodom. Napravljena je od grubo isklesanih kamenih kvadara nizanih u horizontalne pojaseve nejednakih visina. Na kapeli se uočavaju elementi različitih stilskih uzora koji su tijekom 14. i 15.st. prisutni u Istri. Način profilacije vrata s tri kamene grede svojstven je za srednjoeuropsku gotiku, a naknadno probijena rozeta ukrašena unakrsnim kockama ukazuje na mediteranski, odnosno venecijanski uzor. Apsida je porušena u baroknom razdoblju, no sačuvane su zidne slike na njezinom istočnom zidu čiji rub pokazuje o kakvom se svetištu radilo. 

Kapela sv. Jakova doživjela je brojne pregradnje početkom 18.st. Povišena je za otprilike jedan metar, a na povišenoj razini je postavljen novi pod. Uklonjena je rozeta na zapadnom zidu i postavljena na sjeverni zid, a zidne oslike su premazane. Također je uklonjena i upisana apsida, bačvasti svod svetišta te kamena pregrada koja je dijelila kapelu na dva dijela. Možemo pretpostaviti da su se ove pregradnje dogodile prije 1803. godine prema grobnoj ploči koja je uzidana u novi pod. Crkva je danas prekrivena otvorenim krovištem.  

ZIDNE SLIKE

Datacija: druga polovica 15.st.

Stilsko razdoblje: gotika

Kulturni krug: -

Autor/Radionica: radionica Ivana iz Kastva; nepoznata radionica 

Ikonografski program:

BOČNI ZIDOVI CRKVE: legenda o tri hodočasnika svetištu sv. Jakova u Campostelli u 9 ili 10 scena (ciklus započinje od zapadne strane gornjeg pojasa sjevernog zida te se nastavlja na istočnoj strani južnog zida, zatim ponovno u donjem pojasu sjevernog zida), pojedinačni prikazi martirija sv. Stjepana i sv. Lovre

Prizori su raspoređeni u dvije horizontalne zone sa po tri oslikana polja; paralelne trake boje odjeljuju pojedine prikaze, a na sjecištima stvaraju kvadrat.

• SJEVERNI ZID, GORNJI POJAS – prizori iz ciklusa o sv. Jakovu, djelomično oštećeni zbog postavljanja rozete; Večera hodočasnika, Hodočasnici u krevetu, Gostioničareva kći podmeće pehar

• SJEVERNI ZID, DONJI POJAS – prizori iz ciklusa o sv. Jakovu; Hodočasnici nakon povratka s hodočašća zatječu živog sina, Oživljena kokoš, Skidanje mladića s vješala sa svečanom povorkom

• JUŽNI ZID, GORNJI POJAS – prizori iz ciklusa o sv. Jakovu; Uhićenje hodočasnika, Hodočasnici pred sudom, Pogubljenje mladića

• JUŽNI ZID, DONJI POJAS – prizori djelomično oštećeni; Istjerivanje trgovaca iz hrama (?), Kamenovanje sv. Stjepana, Mučenje sv. Lovre; u unutrašnjosti prozorskog okvira nalazi se freska s prikazom Smrt kosca i dekorativno savijene natpisne trake

ISTOČNI ZID – Bogorodica zaštitnica sa članovima bratovštine i svecima, oslike su oštećene na pojedinim mjestima; nazire se monogram IHS

ZAPADNI ZID – uočljiv je posvetni križ ispod žbuke koja nosi freske

Zidne slike relativno su dobro sačuvane, većinom na središnjem dijelu sjevernog, južnog i istočnog zida (nekadašnjeg zida apsidalne niše). Pretpostavlja se da ih je naručila bratovština sv. Jakova, iako ne postoje izvori koji bi mogli potvrditi postojanje takve bratovštine u Barbanu. U načinu slikanja također se prepoznaju utjecaji srednjoeuropske i venecijanske gotike (primjerice, u figuri Marije s plaštem koja se povezuje s bizantskim tipom Marije Platytere).

OTKRIĆE FRESAKA I POVIJESNE RESTAURACIJE

Pronalazak fresaka: prije 1893. godine - prvi put ih spominje M. Tamaro 1893. u svojem djelu Le città e le castella dell'Istria.

Restauracije: 1961. – Nevenka Vučičević s učenicima Škole za primjenjenu umjetnost iz Zagreba pod nadzorom Ive Perčić, ravnateljice Konzervatorskog odjela u Rijeci