Barban, kapela svetog Jakova

Stoljeće/godina: kraj osamdesetih godina 15. stoljeća

Kulturno-povijesno razdoblje: gotika

Unutrašnjost crkve s pogledom na sjeverni zid

Renco Kosinožić - 2007.

Renco Kosinožić - 2007.

Renco Kosinožić - 2007.

Gotička kapela sv. Jakova iz 15. stoljeća smještena je na sjevernom rubu Barbana. Riječ je o jednobrodnoj crkvi pravokutnog tlocrta s ravnim začeljem. Na pročelju se nalazi profilirani pravokutni portal kojeg flankiraju dva manja prozorska otvora, a vrh krasi kamena preslica. Brod crkve osvjetljen je prozorskim otvorom šiljastog završetka na južnom zidu te naknadno ugrađenom rozetom s osmokrakom zvijezdom na sjevernom zidu.

Tijekom barokne pregradnje, početkom 18. stoljeća, crkva je doživjela značajne prostorne i oblikovne promjene. Tom je prigodom građevina proširena na zapadnoj strani, razina tla je uzdignuta, a rozeta je s pročelja premještena na sjeverni zid. Istodobno je uklonjena i izvorna upisana apsida te šiljasto-bačvasti svod. Unatoč navedenim zahvatima, do danas su sačuvani zidni oslici koji prikazuju čuda sv. Jakova, titulara crkve. Njihovo se autorstvo pripisuje radionici Ivana iz Kastva koja u barbanskoj crkvi djeluje krajem osamdesetih godina 15. stoljeća. Pretpostavlja se da ih je naručila bratovština sv. Jakova, iako ne postoje izvori koji bi mogli potvrditi postojanje takve udruge vjernika u Barbanu.

Devet scena s prikazima iz života sv. Jakova na bočnim zidovima predstavljaju jedan od najopsežnijih ciklusa uopće posvećenih tomu svecu, štovanom kao zaštitniku hodočasnika. Kompozicije su raspoređene u dva registra te uokvirene bordurom s motivom duge. Istom je bordurom okružen i prikaz Bogorodice zaštitnice na začelnom zidu. Ikonografija prikaza Bogorodice, na čijim je prsima prikazano Dijete u mandorli kako blagoslivlja, svoje korijene vuče iz venecijanske slikarske tradicije. S Bogorodičine lijeve i desne strane prikazana su dva neidentificirana sveca, a podno njezinog plašta smješteni su članovi bratovština i sveci.

Prvi pisani podatak o freskama donosi Marco Tamaro 1893. godine u Le città e le castella dell'Istria. Nakon provedenih konzervatskorskih zahvata 1961. godine, Iva Perčić iznosi nova saznanja te detaljno obrađuje ikonografski program zidnih oslika u članku „Legenda o hodočasnicima Sv. Jakova na zidnim slikarijama u Barbanu“.

Ikonografski program:

Istočni zid: 1. Bogorodica zaštitnica s članovima bratovštine i svecima. Južni zid (Ciklus legende o hodočasnicima svetog Jakova): 5. Uhićenje hodočasnika, 6. Hodočasnici pred sudom, 7. Pogubljenje mladića, 11. Istjerivanje trgovca iz hrama (?), 12. Kamenovanje svetog Stjepana, 13. Mučenje svetog Lovre, 14. Smrt kosac. Sjeverni zid (Ciklus legende o hodočasnicima svetog Jakova): 2. Večera hodočasnika, 3. Hodočasnici u krevetu, 4. Gostioničereva kći podmeće pehar, 8. Hodočasnici nakon povratka s hodočašća zatječu živog sina, 9. Oživljena kokoš.

Lokacije prizora u objektu

1. Bogorodica zaštitnica s članovima bratovštine i svecima,

2. Ciklus legende o hodočasnicima svetog Jakova: večera hodočasnika,

3. Hodočasnici u krevetu, 4. Gostioničareva kći podmeće pehar,

5. Uhićenje hodočasnika, 6. Hodočasnici pred sudom, 7. Pogubljenje mladića,

8. Hodočasnici nakon povratka s hodočašća zatječu živog sina,

9. Oživljena kokoš, 10. Skidanje mladića s vješala sa svećanom povorkom

11. Istjerivanje trgovaca iz hrama (?), 12. Kamenovanje sv. Stjepana, 13. Mučenje sv. Lovre,

14. Smrt kosac

LEGENDA

1. Bogorodica zaštitnica s članovima bratovštine i svecima,

2. Ciklus legende o hodočasnicima svetog Jakova: večera hodočasnika,

3. Hodočasnici u krevetu, 4. Gostioničareva kći podmeće pehar,

5. Uhićenje hodočasnika, 6. Hodočasnici pred sudom, 7. Pogubljenje mladića,

8. Hodočasnici nakon povratka s hodočašća zatječu živog sina,

9. Oživljena kokoš, 10. Skidanje mladića s vješala sa svećanom povorkom

11. Istjerivanje trgovaca iz hrama (?), 12. Kamenovanje sv. Stjepana, 13. Mučenje sv. Lovre,

14. Smrt kosac

Unutrašnjost crkve s pogledom na svetišni zid

Renco Kosinožić - 2007.

Unutrašnjost, pogled na južni zid

Renco Kosinožić - 2007.