Žminj, crkva svetog Antuna
Stoljeće/godina: Kraj 14. stoljeća
Kulturno-povijesno razdoblje: gotika
Kapela sv. Antuna, nekada pod patronatom istoimene bratovštine, smještena je na zapadnom ulazu u Žminj. Jednobrodna crkva s upisanom apsidom presvođena je šiljastim svodom, a bočni su zidovi raščlanjeni nizom polukružno zaključenih niša. Pročelje je oblikovano oculusom i jednostavnim ulaznim portalom. Iz glagoljskog natpisa na pročelju doznaje se da je crkva podignuta 1381. godine, a kao graditelj navodi se Armirigus, koji je radio po narudžbi Marina, Sladonicha i Teodora, vjerojatno članova tadašnje bratovštine.
Osim dobro očuvanih elemenata gotičke arhitekture, unutrašnjost crkve u cijelosti je prekrivena zidnim oslicima s kraja 14. stoljeća. U luneti začelnog zida apside prikazano je Krunjenje Bogorodice, dok su u donjem pojasu smještena četiri svetačka lika unutar oslikanih gotičkih arkada. Na svodu apside naslikani su evanđelisti s antropomorfnim tijelima i zoomorfnim glavama. Na sjevernom zidu apside prikazana je procesija bratovštine, a na južnom dijelu nalaze se tri grba. Lijevi, ujedno i najbolje očuvan, pripada obitelji Devin, dok je desni habsburški. Prisutnost grbova upućuje na moguću povezanost tih obitelji s naručivanjem zidnih oslika. Na trijumfalnom luku fragmentarno je sačuvana scena Navještenja. Ikonografski se program nastavlja na bočnim zidovima, gdje je unutar niša južnog zida prikazano Poklonstvo kraljeva, a u nišama sjevernog zida sačuvane su scene Uskrsnuća i Uzašašća. Svod lađe oslikan je s osam scena raspoređenih u dva registra, no zbog lošeg stanja očuvanosti prepoznatljiv je tek prizor Raspeća. Na zapadnom zidu prikazana je personifikacija smrti u liku mrtvaca te Abrahamovo krilo kao alegorija rajskog blaženstva. Oblikovne i ikonografske osobitosti zidnih slika upućuju na anonimnog slikara čiji se izraz oslanja na slikarsku tradiciju venecijanskog trecenta. Međutim, uočavaju se i pojedina kompozicijska rješenja u kojim se raspoznaje utjecaj sienskog slikarstva s kraja 14. stoljeća.
Prvi pisani zapis o zidnim oslicima donosi austrijski konzervator Anton Gnirs 1914. godine.
Ikonografski program:
Istočni zid: 1. Krunjenje Bogorodice, 2. Sveti Antun Opat, 3. Sveti Petar, 4. Sveti Pavao, 5. Sveti Augustin(?), 6. – 7. Četvorica evanđelista, 8. Procesija bratovštine, 9. grbovi, 10. Navještenje. Južni zid: 11. – 12. Poklonstvo kraljeva. Sjeverni zid: 13. Uskrsnuće, 14. Uzašašće. Zapadni zid: 15. Smrt, 16. Abrahamovo krilo.
Lokacije prizora u objektu
1. Krunjenje Bogorodice, 2. Sveti Antun Opat, 3. Sveti Petar, 4. Sveti Pavao,
5. Sveti Augustin (?). 6. - 7. Četvorica evanđelista, 8. Procesija bratovštine,
9. Grbovi, 10. Navještenje, 11. - 12. Poklonstvo kraljeva, 13. Uskrsnuće,
14. Uzašašće, 15. Smrt, 16. Krilo Abrahamovo
A. GNIRS,1914 a, Gimino, Mitteilungen der k.k. Zentral-Kommission für Denkmalpflege, 13, 1914. 92; B. FUČIĆ, 1963, Istarske freske, Zagreb, 1963., 18, KAT. 9; I. PERČIĆ, 1963. Zidno slikarstvo Istre, katalog izložbe, Zagreb, 1963; B. FUČIĆ, 1964 a, Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Rijeka-Ljubljana, 1964., 217, KAT. 543-544; G. GHIRARDI, 1972, Affreschi Istriani del Medioevo, Padova, 1972. 79; K. KOS, 1969, Muzički instrumenti u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti Hrvatske, Rad JAZU, 351, Zagreb, 1969, 167-270., 175-177; M. WALCHER CASOTTI, 1995, La pittura del tardo Trecento in Friuli e nella Venezia Giulia, Gotika v Sloveniji. Nastajanje kulturnega prostora med Alpami, Panonijo in Jadranom. Akti mednarodnega simpozija, J. Höfler ur., Ljubljana, 1995, 227-240., 236-239; S. GRKOVIĆ, 1995., Bordure u srednjovjekovnome zidnome slikarstvu Istre, Peristil, 38, 1995, 43-50., 49; B. MADER, 2000, Sfinga z Belvederja: Nadvojvoda Franc Ferdinand in spomeniško varstvo v Istri, Koper, 2000., 79-83; T. VIGNJEVIĆ, 2007, Ples smrti: Prispevki k ikonografiji mrtvaškega plesa v Bermu in v Hrastovlju, Koper, 2007. 28; B. MADER, 2008, Crkva Svetoga Antuna i nadvojvoda Franjo Ferdinand, u: Libri Žminjski, 2, Žminj, 2008, 73-81; Ž. BISTROVIĆ, 2010, Tri priloga poznavanju slikarstva trečenta u Istri, Zbornik za umetnostno zgodovino, 46, 2010, 9-35., 10-22; E. COZZI, 2016, Affreschi medievali in Istria, Trieste, 2016., 209-233.