Kloštar nad Limom, samostanska crkva svetog Mihovila
Stoljeće/godina: sredina 11. stoljeća
Kulturno-povijesno razdoblje: rana romanika
Monumentalni srednjovjekovni benediktinski kompleks nalazi se iznad Limskoga kanala, u mjestu Kloštar. Najraniju fazu njegova razvoja potvrđuju dvije sakralne građevine, crkva Blažene Djevice Marije i crkva sv. Mihovila. Manja, sjeverna crkva Blažene Djevice Marije jednobrodna je građevina s istaknutom apsidom. U unutrašnjosti je apsida polukružna, a izvana trostrano zaključena, dok su bočni zidovi raščlanjeni lezenama. Njezina se gradnja smješta u ranobizantsko razdoblje, uz kasnije pregradnje tijekom srednjega vijeka, a povezuje se s najranijim prisustvom benediktinske zajednice na tom prostoru. Veća, južna crkva sv. Mihovila, također je jednobrodna građevina, zaključena istaknutom polukružnom apsidom. Datira se u ranoromaničko razdoblje, a njezina izgradnja dovodi se u vezu s djelovanjem reformiranih benediktinaca kamaldoljanskoga ogranka. Posveta crkve pripisuje se porečkome biskupu Engilmaru, postavljenom na čelo biskupije 1028. godine, dok se na temelju sačuvanih zapisa gradnja i posveta smještaju u razdoblje između 1040. i 1041. godine.
Obje su crkve izvorno bile oslikane, no zidne slike iz sredine 11. stoljeća sačuvale su se samo u svetištu i djelomično u lađi crkve sv. Mihovila. Na zidu apside razvijaju se tri prizora iz života sv. Stjepana. Pozadina je oblikovana kao shematizirani krajolik razdijeljen u tri horizontalna pojasa označavajući tlo, nebo i nebeski prostor. U prostoru trijumfalnoga luka svetišta fragmentarno je sačuvan oslik južne strane, gdje su vidljive bogato ornamentirane bordure te dio haljine figuralnoga prikaza. Na donjim dijelovima luka izvorno su bila prikazana dva sveca, od kojih je danas očuvan samo onaj na južnoj strani. Ikonografija prikazanog sveca može se dovesti u vezu s mučenikom sv. Maurom, prvim biskupom i zaštitnikom Porečke biskupije.
Likovni jezik i način izvedbe ovih zidnih slika ukazuju na njihovo uklapanje u umjetničke tokove razvijene u doba otonske i rane postotonske umjetnosti. Usporedbe se mogu povući s monumentalnim slikarstvom istog kronološkog okvira u srednjoeuropskom i sjevernotalijanskom prostoru, ali i s tradicijom iluminacije, osobito unutar južnonjemačkih skriptorija.
Najraniji pisani spomen o freskama donosi Francesco Polesini 1849. godine u članku Abbazia di S. Michele di Lemo, objavljenom u časopisu L’Istria. Sustavniju analizu i znanstvenu interpretaciju zidnog slikarstva sredinom 20. stoljeća iznose Branko Fučić i Ana Deanović. Konzervatorsko-restauratorske zahvate provodio je Restauratorski zavod Hrvatske tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća, Posljednja obnova, provedena 2015. i 2016. godine, bila u nadležnosti tvrtke Ars Restauro d.o.o., pod stručnim vodstvom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Puli.
Ikonografski program:
Istočni zid: 1. – 2. Događaji iz života svetog Stjepana: Optužba, Izvođenje iz grada (?), Kamenovanje, 3. Ostaci zidnih slika, 4. Svetac.
Lokacije prizora u objektu
1-2. Događaji iz života svetog Stjepana: Optužba, Izvođenje iz grada (?), Kamenovanje
3. Ostatci zidnih slika
4. Svetac
F. POLESINI, 1849., Abbazia di S. Michele di Lemo, , 4/29, 1849, 113-114; M. TAMARO, La Città la castella dell'Istria, I-II, Parenzo 1892-1893., 1893, II. 413,i dalje; M. MIRABELLA-ROBERTI, La chiesa e la mura di San Lorenzo del Pasenatico, Atti e memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, 1979.-1980. (1953.), 83; A. DEANOVIĆ, Ranoromaničke freske u opatiji svetog Mihovila nad Limskom Dragom, Bulletin zavoda za likovne umjetnosti JAZU 4/9-10 1956, 12-20; LJ. KARAMAN, 1958, O putovima bizantskih crta u umjetnosti istočnog Jadrana, Starohrvatska prosvjeta, 6, 1958, 61-76., 64; F. STELÉ, 1960, Umetnost v Primorju, Ljubljana, 1960., 69; B. FUČIĆ, 1963, Istarske freske, Zagreb, 1963., 13, 15, kat. str. 3; I. OSTOJIĆ, 1963, Kamaldoljani u Hrvatskoj, Bogoslovska smotra, 33/2, 1963, 126-137., 127-128; I. PERČIĆ, 1963, Zidno slikarstvo Istre, katalog izložbe, Zagreb, 1963., kat. 2; B. FUČIĆ, 1964, Glagoljski rukopisi, u katalogu: Minijatura u Jugoslaviji, Zagreb, 1964, 25-32., 104-112, 441-444; I. PERČIĆ, 1964, Ikonografija srednjovjekovnih istarskih fresaka, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1964., 152-154; S. BETTINI, 1964.-1965, La pittura veneta dalle origini al Duecento (II parte), dispense delle lezioni, Università degli Studi di Padova, Facoltà di Lettere e Filosofia, 1964-1965., 67; B. FUČIĆ, 1966, Slika i arhitektonski prostor u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu u Istri, u: Ljetopis JAZU, 71, Zagreb, 1966, 391-412., 392, 407, 410; G. GHIRARDI, 1972, Affreschi Istriani del Medioevo, Padova, 1972., 37-43; F. SFORZA VATTOVANI, 1981, Apporti nordoccidentali nella pittura romanica dell'Altoadriatico, Antichità Altoadriatiche, 19, 1981, 377-393., 386-387; S. TAVANO, 1983, Presenze bizantine nella prima pittura romanica del territorio di Aquileia, u: Il Friuli dagli Ottoni agli Hohenstaufen. Atti del Convegno internazionale di studio, 4-8 dicembre 1983, Udine, 1984, 425-455., 438; I. FISKOVIĆ, 1987, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, Zagreb, 1987., 18; G. BERGAMINI – S. TAVANO, 1991, Storia dell'arte nel Friuli Venezia Giulia, Udine, 1991., 189; S. GRKOVIĆ, 1995 Bordure u srednjovjekovnome zidnome slikarstvu Istre, Peristil, 38, 1995, 43-50; Ista, 1995a Odnos slike i arhitekture u srednjovjekovnom graditeljstvu Istre, magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1995; I. FISKOVIĆ, 1997, Nova viđenja oko benediktinskog samostana na Limu, Arheološka istraživanja u Istri. Izdanja Had-a, 18, 1997, 235-251., 242-246; R. RATKOVČIĆ, 1998, Prostor i ornament u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu Istre, magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998., 29-34, 51-53; Ž. BISTROVIĆ, 2009, Predromaničko i romaničko slikarstvo u Istri, Annales. Series Historia et Sociologia, 19/1, 2009, 21-30; N. MARAKOVIĆ, 2009, Zidno slikarstvo u Istri od 11. do 13. stoljeća. Revalorizacija lokalne umjetničke baštine u europskom kontekstu, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009., 23-50, kat. 01; E. COZZI, 2014, Le pitture murali dell’XI secolo nell’abbazia di San Michele di Leme, Arte in Friuli Arte a Trieste, 33, 2014, 219-251; Ista, 2016, Affreschi medievali in Istria, Trieste, 2016. 25-57.