Šorići, kapela svete Marije Magdalene
Stoljeće/godina: prva polovica 14. stoljeća
Kulturno-povijesno razdoblje: gotika
Crkva sv. Marije Magdalene smještena je uz poljski put, oko dva kilometra južno od zaseoka Šorići na području Rovinjštine. Tipološki pripada skupini romaničkih jednobrodnih crkava s istaknutom polukružnom apsidom.
U prostoru svetišta crkve sačuvani su gotički zidni oslici iz prve polovice 14. stoljeća. Konhu apside krasi prikaz Krista na prijestolju, okruženog zoomorfnim simbolima četvorice evanđelista, dok se u donjoj zoni nižu apostoli. Trijumfalni luk oslikan je scenom Navještenja, ispod koje se nalaze dva svetačka lika. U južnom dijelu donje zone trijumfalnog luka prepoznaje se titularna svetica, sv. Marija Magdalena. Na južnom i sjevernom zidu sačuvane su po tri scene, no zbog znatnih oštećenja njihova je ikonografija tek djelomično čitljiva. Autor fresaka nije poznat, no stilske značajke upućuju na slikarski krug sjeverne Italije, u kojem se giotteski izraz zadržao tijekom duljeg razdoblja.
Zidne oslike prvi je zabilježio Branko Fučić 1964. godine u disertaciji Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri.
Ikonološki program:
Istočni zid: 1. Krist na prijestolju i simboli četvorice evanđelista, 2. Apostoli, 3. – 4. Navještenje, 5. Sveta Marija Magdalena, 6. Svetac. Južni zid: 7. Sveti Leonard i tri sveca, 8. Dva sveca, 9. Sveti Juraj ubija zmaja. Sjeverni zid: 10. – 12. Sveci.
Lokacije prizora u objektu
1. Krist i simboli četvorice evanđelista, 2. Apostoli, 3 - 4. Navještenje,
5. Sveta Marija Magdalena, 6. Svetac, 7. Sveti Leonard i tri sveca,
8. Dva sveca, 9. Sveti Juraj ubija zmaja, 10 - 12. Sveci
B. FUČIĆ, 1964a, Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Rijeka-Ljubljana, 1964., 214-215, KAT. 529-530; Ž. BISTROVIĆ, 2007, Gotičko zidno slikarstvo u Istri (novi prilozi jednoj budućoj sintezi), Annales. Series Historia et Sociologia, 17/2, 2007, 277-290, 278-279; ISTI, 2010, Tri priloga poznavanju slikarstva trečenta u Istri, Zbornik za umetnostno zgodovino, 46, 2010, 9-35., 29-33; ISTI, 2011, Šareni trag istarskih fresaka, Pula, 2011., 176-179.