Draguć, crkva svetog Elizeja
Stoljeće/godina: kraj 13. ili početak 14. stoljeća
Kulturno-povijesno razdoblje: romanika
Grobljanska crkva sv. Elizeja, podignuta u 13. stoljeću, smještena je uz istočni ulaz u naselje Draguć. Jednobrodna sakralna građevina pravokutnog tlocrta s upisanom polukružnom apsidom, primjer je kasnoromaničke gradnje na Istarskom poluotoku. Zidana je pravilno klesanim dvobojnim kamenim blokovima, naizmjenično složenima u paralelne horizontalne redove. Pročelje je dodatno naglašeno kamenom preslicom sa zvonom.
Unutrašnjost crkve oslikao je nepoznati lokalni majstor krajem 13. ili početkom 14. stoljeća. Pritom je pratio ustaljeni ikonografski program srednjovjekovnog zidnog slikarstva, s jasno strukturiranim narativnim slijedom. Prizori iz Kristološkog ciklusa raspoređeni su u gornjem registru bočnih zidova. Kronološki se nižu od Rođenja Krista na južnom zidu do Polaganja u grob na sjevernom zidu. Scene su uokvirene geometrijski i florealno ukrašenim bordurama. Široka horizontalna bordura odvaja gornji od donjeg registra, čiji su prikazi sačuvani tek fragmentarno. Konhu apside ispunjava prikaz Krista na prijestolju sa svecima, dok je na trijumfalnom luku prikazana scena Navještenja. Na zapadnom zidu, u gornjem registru, prikazana su Tri patrijarha, a donji registar zauzima eshatološka scena Pakla.
Zidne slike otkrivene su 1947. godine, a prvi ih u stručnoj literaturi spominje Ljubo Karaman u članku „O srednjovjekovnoj umjetnosti Istre“, objavljenom 1949. godine u Historijskom zborniku. Najcjelovitiju analizu oslika donosi Branko Fučić, koji ih svrstava u korpus tzv. „slikarstva istarskog ladanja“.
Ikonografski program:
Istočni zid: 1. Krist na prijestolju sa svecima, 2. Navještenje, 17. Zvijer. Južni zid: 3. Dvije svetice, 4. Rođenje Kristovo, 5. Poklonstvo Kraljeva, 6. Bijeg u Egipat, 13. Vitez na konju. Zapadni zid: 14. – 15. Tri patrijarha s dušama blaženika u krilu, 16. Pakao. Sjeverni zid: 7. Posljednja večera, 8. Judin poljubac, 9. Raspeće, 10. Polaganje u grob, 11. Sveti biskup.
Lokacije prizora u objektu
1. Krist na prijestolju sa svecima, 2. Navještenje, 3. Dvije svetice, 4. Rođenje Kristovo
5. Poklonstvo kraljeva, 6. Bijeg u Egipat, 7. Posljednja večera, 8. Judin poljubac,
9. Raspeće, 10. Polaganje u grob, 11. Sveti biskup, 12. Svete žene na grobu (?),
13. Vitez na konju, 14-15. Tri patrijarha s dušama blaženika u krilu, 16. Pakao, 17. Zvijer
1. Krist na prijestolju sa svecima, 2. Navještenje, 3. Dvije svetice, 4. Rođenje Kristovo
5. Poklonstvo kraljeva, 6. Bijeg u Egipat, 7. Posljednja večera, 8. Judin poljubac,
9. Raspeće, 10. Polaganje u grob, 11. Sveti biskup, 12. Svete žene na grobu (?),
13. Vitez na konju, 14-15. Tri patrijarha s dušama blaženika u krilu, 16. Pakao, 17. Zvijer
LJ. KARAMAN, 1949, O srednjovjekovnoj umjetnosti Istre, Historijski zbornik, 2, 1949, 115-130. 121; F. STELÉ, 1953, Le bysantinisme dans la peinture murale yougoslave, u: Atti dello VIII Congresso Internazionale di Studi Bizantini, Palermo 3-10 aprile 1951, vol. II, Roma, 1953, 253-259., 258; LJ. KARAMAN, 1958, O putovima bizantskih crta u umjetnosti istočnog Jadrana, Starohrvatska prosvjeta, 6, 1958, 61-76., 64; F. STELÉ, 1960, Umetnost v Primorju, Ljubljana, 1960. 69; B. FUČIĆ, 1963, Istarske freske, Zagreb, 1963., 16-17, KAT. 7; I. PERČIĆ, 1963, Zidno slikarstvo Istre, katalog izložbe, Zagreb, 1963., KAT. 9; B. FUČIĆ, 1964a, Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Rijeka-Ljubljana, 1964., 185-212, 400-403; ISTI, 1964B, Romaničko zidno slikarstvo istarskog ladanja, Bulletin zavoda za likovne umjetnosti JAZU, 12/3, Zagreb, 1964, 50-85; I. PERČIĆ, 1964, Ikonografija srednjovjekovnih istarskih fresaka, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1964., 99-102; B. FUČIĆ, 1966, Slika i arhitektonski prostor u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu u Istri, u: Ljetopis JAZU, 71, Zagreb, 1966, 391-412., 394, 397; G. GHIRARDI, 1972, Affreschi Istriani del Medioevo, Padova, 1972., 74; M. L. CAMMARATA, 1975, Gli affreschi di S. Maria di Muggia Vecchia, u: Memorie storiche forogiuliesi, 55, 1975, 29-43., 42; B. FUČIĆ, 1982, Glagoljski natpisi, Zagreb, 1982., 132-136; I. FISKOVIĆ, 1987, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, Zagreb, 1987., 93-94; V. SNOJ, 1994, Istarske freske, sjaj kristala, u: Istra –tirkizni sjaj kristala, ur. Armando Debeljuh, Pula, 1994, 29-93., 70-76; S. GRKOVIĆ, 1995. Bordure u srednjovjekovnome zidnome slikarstvu Istre, Peristil, 38, 1995, 43-50.; ISTA, 1995a., Odnos slike i arhitekture u srednjovjekovnom graditeljstvu Istre, magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1995; A. ALISI, 1997, Istria. Città minori (prir. G. Pavanello), Studi e richerche d'arte Veneta in Istria e Dalmazia I, Trst, 1997., 75; R. RATKOVČIĆ, 1998, Prostor i ornament u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu Istre, magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998., 65-68; Ž. BISTROVIĆ, 2009, Predromaničko i romaničko slikarstvo u Istri, Annales. Series Historia et Sociologia, 19/1, 2009, 21-30; N. MARAKOVIĆ, 2009, Zidno slikarstvo u Istri od 11. do 13. stoljeća. Revalorizacija lokalne umjetničke baštine u europskom kontekstu, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009., 285-292, KAT. 14; Ž. BISTROVIĆ, 2011, Šareni trag istarskih fresaka, Pula, 2011., 63-73; E. COZZI, 2016, Affreschi medievali in Istria, Trieste, 2016., 175-187.